Slobodan Šnajder
Draga Tilla Durieux
Nakon premijere na njemačkome jeziku u Leverkusenu i Berlinu, predstava DRAGA TILLA DURIEUX postavljena je i u hrvatskoj verziji. Predstava govori o zagrebačkoj epizodi slavne njemačke glumice Tille Durieux, čija je karijera najviše vezana upravo za "zlatne tridesete"; a te pak nigdje nisu bile dinamičnije nego u Berlinu. O zagrebačkoj epizodi, a to je gotovo trećina Tillina života, u Njemačkoj se, međutim, jako malo zna. No tekst je pisan tako da su sve dramske osobe njemačkog porijekla: Tilla Durieux našla se u endehazijskom Zagrebu u teškoj poziciji jer na lojalnost domovini Njemačkoj, u njezinom nacističkom liku, nije mogla pristati; bila je naprotiv odana "izabranoj domovini", Jugoslaviji odnosno Hrvatskoj, a ponajviše gradu Zagrebu gdje je našla nove prijatelje. Na neki način ona se odlučila za Zagreb i nakon rata, teško se vratila u Njemačku; iako je u tom Zagrebu, kao i većina njezinih stanovnika u poraću, bila doslovno gladna, šijući lutke u potkrovlju tadašnjeg Pionirskog lutkarskog kazališta. U toj su činjenici autori ove predstave, njemački i hrvatski, vidjeli poveznicu s medijem lutkarstva.
Redateljica: Kruna Tarle
Namijenjeno odrasloj publici
Nadir je autorski projekt Krune Tarle u izvođenju ansambla Fasade, Ateliera ZKL-a. To je kazalište figura, maske i materijala, namijenjeno odrasloj publici koju zanima slojevito produbljivanje doživljaja kazališnog iskustva i istančano istraživanje granica lutkarske umjetnosti i neiscrpnosti njezinih oblika. Nadir je plod dugotrajnog i uzbudljivog istraživanja u mediju image teatra ili kazališta poetskih slika svodljivog, u krajnjoj konzekvenci, na lutkarsko mišljenje. Putovanje od Nadira do Zenita izraženo je osebujnim kazališnim jezikom koji sa svojim ansamblom Fasade pomno istražujem od predstave do predstave. (K.T.)
Prema motivima satiričnog igrokaza «Mein Kampf» Georgea Taborija, Zlatko Bourek je osmislio lutkarsku predstavu za odrasle, grotesknu lutkarsku komediju. ZKL će je praizvesti u čast osamdesete obljetnice života i raznorodnog, uspješnog umjetničkog stvaralaštva akademika Zlatka Boureka, koji je zadužio hrvatsko lutkarstvo i ZKL.
Dirljiva pripovijest o zlosretnom usudu konja Holstomjera, a zapravo čovjeka, dramatizirana je na vješt i pozornički privlačan način. Konj pripovijeda svoj život ispunjen mukotrpnim radom i svakojakim boljim ili gorim odnosom vlasnika prema njemu. Međutim, ništa bolja, ako ne i gora, sudbina je kneza Serpuhovskoga koji osiromaši i zato postane teret svakome, te skonča kao i konj čijim je vlasnikom bio. Pisac osuđuje svevlast načela "Ovo je moje (vlasništvo)!" kao nečovječnu i protivnu Božjim zakonima. Ovom predstavom pedesetu obljetnicu svoga kazališnog rada obilježava redatelj Zvonko Festini.